Film "Nerjesene misterije dokumentarni film "Atlantida"

Platonovi dijalozi Kritija i Timej, napisani oko 360. pr. Kr., najstarije su referencije o Atlantidi. Platon nikad nije dovršio Kritiju. Benjamin Jowett i mnogi drugi smatraju da je Platon planirao treći dijalog zvan Hermokrat. John Luce predstavlja da je Platon, pošto je opisao podrijetlo svijeta i ljudi u Timeju, kao i alegorijsko savršeno društvo drevne Atene i njihovu borbu s antagonistima iz Atlantide, time htio napraviti strategiju helenske civilizacije tijekom njihova sukoba s barbarima kao tematiku u Hermokratu.
U Timeju predstavlja Atlantidu, a osobe koje sudjeluju jesu Kritija, Timej, Hermokrat i Sokrat, premda samo Kritija govori o Atlantidi.
Prema Platonu, Atlantida je bila velik otok, veličine kao Libija i Azija zajedno. Nalazio se s "one strane Heraklovih stupova" (Gibraltar). To je bila plodna i bogata zemlja koja je davala dvije žetve godišnje. Stanovništvo se bavilo poljoprivredom, stočarstvom i zanatima. Kopali su i topili rude. U izobilju je bilo zlata, najcjenjenijeg materijala. Raširen je bio i materijal "orihalk".


Platon

U sredini otoka nalazila su se dva izvora; jedan s hladnom, a jedan s toplom vodom. Oko njih su stanovnici izgradili bazene za kupanje, od kojih su neki bili pokriveni. Postojalo je više gradova i tri pristraništa. Zemljom je vladao Atlant uz pomoć 10 careva. Sastajali su se svakih 6 godina, donosili zakone i sudili.
Stanovništvo je uživalo u sreći i bogatstvu sve dok njihovi carevi nisu zaratili s ostatkom svijeta. Atlantiđanima neprijateljsku vojsku predvodili su Grci, a na njihovu čelu bijahu Atenjani. U strahovitoj bici Grci su odnijeli potpunu pobjedu i spriječili Atlantiđane da se prošire "s ove strane Heraklovih stupova".